Dubravko Horvatić - Grički top

Kratak sadržaj - S kule Lotršćak u dijelu starog Zagreba što se zove Grič svaki dan točno u podne opali top. Stranci i neupućeni došljaci se uplaše i iznenade, golubovi se razbježe, a Zagrepčani se osmjehnu i ravnaju svoje satove. O čemu se radi? Krajem šesnaestoga stoljeća Turci su odlučili zauzeti cijelo hrvatsko kraljevstvo. Tadašnji sultanov namjesnik u Bosni Hasan-paša Predojević, koji je imao titulu beglerbega, najprije je oteo hrvatskom vladaru na prijevaru Bihać, a onda se s vojskom uputio prema Sisku. Opsjedao ga je i napadao 1591. do 1593. godine tri puta i to svaki put po nekoliko tjedana ili nekoliko mjeseci. I dok je njegova vojska plandovala oko opkoljenog Siska, Hasan-paša je s dvije ili tri tisuće konjanika upadao u okolna sela te palio i pljačkao, a uhvaćeno stanovništvo odvodio u roblje prodajući ga u dalekim krajevima Turskog Carstva ili tražeći golem otkup za bogataše, ako bi koga od njih zarobio. Sa svojih obrambenih zidova i kula Zagrepčani su sa zebnjom promatrali kako gore sela na drugoj obali Save. Zagrepčani nemaju top koji bi s Griča mogao dobaciti preko Save. Zato je Hasan-paša Predojević bezbrižno razapeo šatore i uživao u turskoj glazbi i plesačicama. A njegovi vojnici radili uobičajene vježbe i vojničke poslove. Hasan-paša bio je u izviđanju da procijeni mogućnosti osvajanja bogatoga grada, ali tek kad osvoji Sisak. Zagrepčani su naslućivali što namjerava pa su se iz dana u dan utvrđivali i nabavljali što više oružja. Jednog dana dok su Turci plandovali na savskoj obali, a Hasan-paša uživao u svom šatoru, Zagrepčani su iz bečke ljevaonice krišom dopremili top velikog dometa i pomoću dizalica i kolotura ga digli na kulu Lotršćak. Cijev su mu usmjerili prema Savi.

Točno na šator opasnog i silnog Hasan-paše Predojevića. I dok je jednog lijepog proljetnog dana Hasan-paša sjedio u svom šatoru okružen agama i begovima za niskim stolićem, a glavni kuhar mu na srebrnom pladnju donosio golemog turopoljskog pijetla, najednom je odjeknuo strahovit prasak, a debeli pijetao istog trena ispari iz kuharevih ruku zajedno s pladnjem. Kroz šator je prohujao vihor kao da je udario grom iz vedra neba. Od siline vihora porušili su se svi šatori, a age, begovi i posluga popadali po zemlji od straha. Jedva su se iskoprcali ispod šatora i dali se u paničan bijeg. To je opalio top s Griča, a kugla je odnijela Hasan-pašina pijetla i od njezine silne brzine nastao je zračni kovitlac koji je porušio šatore što su joj bili na putu. Zagrepčani i nisu znali kakav je učinak imao njihov top. To su saznali tek od turskih zarobljenika poslije bitke kod Siska: prestrašeni turski vođa pobjegao je što dalje od Zagreba, a poraz kod Siska zaustavio je sva daljnja turska napredovanja. Tako Zagreb nikad nije pao u turske ruke. A Grički top i danas svakog dana točno u podne grune u sjećanje na taj davni i slavni hitac.

Opis likova - Od stvarnih osoba nešto više se ističe Hasan-paša Predojević, o kojem na temelju pišćeva pripovijedanja možemo zaključiti da je uporan, samouvjeren, sklon dobrom jelu i uživanju, no u kritičnim trenucima ne ponaša se baš junački: Sretan što je spasio glavu, prestrašen i razdražen odjahao je na obale Kupe.

Vrsta djela - legenda
Vrijeme radnje - 16 stoljeće
Mjesto radnje - Sisak i Zagreb
Glavni lik - Hasan-paša Predojević
Sporedni likovi - zagrepčani, begovi, age i vojnici

__________________________________

Dubravko Horvatić rođen je u Zagrebu, gdje je završio klasičnu gimnaziju i filozofski fakultet (komparativnu književnost i povijest umjetnosti). Svoj je rad započeo kao voditelj Galerije Studentskog centra, zatim prelazi u Društvo književnika Hrvatske i postaje njihovim tajnikom, te se ističe kao urednik nekoliko dječjih časopisa i listova. Počevši s godinom 1972. slovi kao istaknut, ali isto tako rado prešućivan, pa čak i progonjen hrvatski književnik (otac mu je bio domobranski časnik), čija su djela bila zabranjivana gotovo dvadeset godina. U to je vrijeme, usto što neumorno piše i stvara djela koja će se tek kasnije moći nesmetano čitati, na visokim dužnostima u Matici hrvatskoj čiji će, godine 1992. postati potpredsjednik. Tri je godine glavni urednik tjednika za kulturu Hrvatsko slovo (1995.-1998.). Autor je preko 50 knjiga u kojima pronalazimo mnoštvo pjesama, novela, putopisa, eseja, kritika te književnih radova za djecu. Bio je ugledan član Hrvatske demokratske zajednice.  

Dubravko Horvatić - Junačina Mijat Tomić

Dubravko Horvatić - Krvavi most

Dubravko Horvatić - Lijek iz zaleđena jezera

Dubravko Horvatić - Oranje diva Dragonje

Dubravko Horvatić - Stanari u slonu