Dobriša Cesarić - Voćka poslije kiše lektira

Dobriša Cesarić - Voćka poslije kiše

Dobriša Cesarić - Voćka poslije kiše

 

Voćka poslije kiše

Gle malu voćku poslije kiše:

Puna je kapi pa ih njiše.

I bliješti suncem obasjana,

Čudesna raskoš njenih grana.

 

Al nek se sunce malko skrije,

Nestane sve te čarolije.

Ona je opet kao prvo,

Obično, jadno, malo drvo.

 

Ovo je kratka lirska pejzažna pjesma. Rima je parna. Od SIS se pojavljuje simbol što je u stvari samo jedna vrsta metafore, a ustvari se odnosi na druga dva stiha prve strofe. Tema pjesme je ponovno rađanje, bilo voćke bilo nekog drugog živog bića. Motiv je ustvari baš voćka koju je pjesnik ugledao poslije kiše.

 

Slap

Teče i teče, teče jedan slap;

Što u njem znači moja mala kap?

 

Gle, jedna duga u vodi se stvara,

O sja i dršće u hiljadu šara.

 

Taj san u slapu da bi mogo sjati,

I moja kaplja pomaže ga tkati.

 

Ovo je kratka lirska pjesma. Rima je parna. Od SIS se pojavljuje preneseno značenje Teče i teče, teče jedan slap - pjesnik uspoređuje slap sa cjelim narodom, civilizacijom;

Što u njem znači moja mala kap--pjesnik uspoređuje jednu kap slapa sa svojom prividnom ništavišću u društvu;

Gle, jedna duga u vodi se stvara - Duga simbolizira sva lijepa i dobra postignuća u životu. Ma koliko se čovjeku činilo da je nevažan u društvu ,koje nikad ne miruje, bez njega se puno toga dobroga ipak ne bi moglo dogoditi. Motiv pjesme je slap koji stalno i nezaustavljivo teče.

 

U spomen Sergeju Jesenjinu

Između ljudi što pjevaju život

I grabe užitke iz noći i vina,

Ima ih koji padajuć rastu,

Padajuć rastu kao lavina.

 

Njihova duša gasne i gasne,

Da sto puta jače u pjesmama sine,

A njihov put je čist i bijel

Kao snježni put lavine.

 

Ovo je kratka lirska pjesma. Rima je abcb. Od SIS se pojavljuje poredba (Padajući rastu kao lavina; A njihov put je čist i bijel Kao sniježni put lavine). Tema pjesme je život pjesnika Sergeja Jesenjina koji je u potpunosti žrtvovao svoj život i svoje zdravlje, zato što je to bio njegov način dolaženja do inspiracije. Motiv je S. Jesenjin.

 

Shelley

Kadikad, u kasni sat,

Tajanstven dar mi bude dat,

I slušam šumne razgovore

Sa vjetrom što ih vodi more.

 

Na vrućem čelu u taj mah

Osjetim cijelog svijeta dah.

Trepere zvijezde u visini,

I njihov sjas me sretnim čini.

 

Prolazi noć. Ja lutam sam.

O, kom da ovaj zanos dam?

Ja živim njime, u njem bdim.

Da plačem? Pišem? Što ću s njim?

 

Ovo je kratka lirska pjesma. rima je parna. od SIS se pojavljuje metafora

Tajanstven dar mi bude dat - pjesnik dobiva inspiraciju;

I slušam šumne razgovore Sa vjetrom što ih vodi more. - Pjesnik čuje neke čudne šumove koji ga podsjećaju na razgovor likova u nekoj njegovoj pjesmi;

O, kome da ovaj zanos dam? - pjesnik nezna u koju bi pjesmu pretočio inspiraciju.

Tema ove pjesme je inspiracija koja je piscu došla u kasne noćne sate. Motiv pjesme je inspiracija.

 

Predjesenji dan

Već nema sunce starog žara,

Al dan je nasmješen i vedar.

Bez Posla i ne vičuć više

Posljednji prođe sladoledar.

 

Tumara bijeli čovjek ljeta

Po gradu, nevesela lica.

Kadikad padne žuti list

Pred kotač njegovih kolica.

 

To javlja jesen, da je tu,

I zemlja čeka prvu kišu,

A kestenjari - ti uglari -

Prašinu ljeta s peći brišu.

 

Ovo je kratka lirska pjesma. Rima je abcb. od SIS se pojavljuje personifikacija (Al dan je nasmiješen i vedar; To javlja jesen, da je tu). Tema pjesme je preobrazbe iz ljeta u jesen i zimu. Motiv su ljudi koji se spremaju za zimu npr. Sladoledar prestaje raditi, a kestenjar počinje.

________________________________

 

Dobriša Cesarić (Slavonska Požega, 10. januar 1902. - Zagreb, 18. decembra 1980.) hrvatski pesnik. Dobriša Cesarić detinjstvo provodi u Osijeku gde završava osnovnu školu i četiri niža razreda gimnazije. U jeku Prvog svetskog rata dolazi 1912. godine u Zagreb gde završava gimnaziju, a posle mature 1920. godine upisuje filozofiju.

 

Kratko vreme radi u zagrebačkom kazalištu (pozorištu), a zatim dugo godina kao bibliotekar u Higijenskom zavodu, da bi posle Drugog svetskog rata radio kao urednik u izdavačkom preduzeću Zora. Preminuo je u Zagrebu 18. decembra 1980. godine. Bio je član Jugoslavenske akademije nauka i umetnosti.

 

Književna karijera - U književnosti se prvi put, kao četrnaestogodišnjak, pojavio 1916. godine pjesmom I ja ljubim. Prvu zbirku pesama Lirika objavljuje 1931. godine i za nju dobija nagradu Jugoslavenske akademije. Sarađuje u mnogim književnim časopisima - Književnoj republici, Savremeniku, Kritici, Hrvatskoj reviji... objavljuje književne prikaze, prevodi sa nemačkog i ruskog jezika. Objavio je sledeće knjige: Lirika, Spasena svijetla, Izabrani stihovi, Pjesme, Knjiga prepjeva, Osvijetljeni put, Goli časovi, Izabrane pjesme, a izašla mu je i zbirka prevoda svetskih pesnika, Knjiga prepeva. Pesničko delo Dobriše Cesarića sadrži 10-ak knjiga pesama i veći broj knjiga iz njegove poezije i prepjeva.

 

Dobriša Cesarić pripada starijoj generaciji hrvatskih pesnika, koja se javlja u književnosti posle Prvog svetskog rata. Afirmisao se kao pesnik širokog tematskog i emocionalnog raspona, izgrađenog ukusa i stvaralačke discipline. On peva o pesniku i pesmi, zavičaju i detinjstvu, urbanoj sredini i prirodi, proleću i jeseni, ljubavi i smrti, siromaštvu gradskih predgrađa. Ne podnosi urbanu sredinu, oduševljava se prirodom i slavi njene blagodeti. Predgrađe je simbol siromaštva i pevanje o tome čini Cesarića socijalnim pesnikom izrazite angažovanosti. Raznolikost tema nameće i široku lepezu emotivnih tonova. Ima kod njega sete, tuge i melanholije, pomirenosti sa nedaćama i sudbinom - preovladavaju slike jeseni, sutona i večeri, nesreće, poraza i smrti. Pesimizam je dominantno raspoloženje i doživljavanje stvarnosti ("Mi smo ko lišće, koje vetar trese"), ali i gnoseološki (saznajni) agnosticizam kao sumnja u ljudsko znanje ("Ko zna ah, niko, niko ništa ne zna, Krhko je znanje"). U panteistički intoniranim pesmama, a takvih je dosta, ima svetlosti, vedrine i optimizma - to su slike jutra, proleća, detinjstva, povratka u zavičaj. Pesnik, pesma i pevanje, radost stvaranja, česta su tema u Cesarićevoj poeziji. Opšte odlike Cesarićeve poezije mogu se svesti na nekoliko odrednica: neposrednost, otvorenost, jasnost, preciznost, slikovitost, muzikalnost, ekspresivnost. Preveden je na četrnaest jezika.

 

Prevodio je poeziju Getea, Rilkea, Hajnea, Puškina, Ljermontova, Jesenjina.

 

Dobriša Cesarić - Oblak 

3 glasova
Koristilo vam je ovo prepričavanje? Kliknite like
ili podelite sa prijateljima

Postavite ovu prepričanu lektiru na Vaš sajt ili forum

Link
Za web stranicu
Za forum
Nazad Dobriša Cesarić - Voćka poslije kiše

Najbolji citati

Najpopularnije lektire RSS

Ivo Andrić - Prokleta avlija

Ivo Andrić - Prokleta avlija   Prokleta avlija je naziv za poznati carigradski zatvor, u koji je iz neopravdanih razloga dospeo fra Petar iz Bosne kojeg… >

Ivo Andrić - Na Drini ćuprija

Ivo Andrić - Na Drini ćuprija   Najpoznatiji roman Ive Andrića, Na Drini ćuprija (1945), hronološki prati četiri vijeka zbivanja oko velikog mosta… >

Dobrica Ćosić - Koreni

Dobrica Ćosić - Koreni   Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera Johan Volfgang Gete - Patnje mladog Werthera   Mladi pravnik Werther dolazi u gradić u koji ga je poslala… >

William Shakespeare - Hamlet

William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet   Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >

Lektire na društvenim mrežama

Lajkuj Lektire.me na Facebook-u