Charles Dickens - Oliver Twist

U ubožnici malog mjesta nedaleko Londona jedna žena rodila je dijete i odmah umrla. Dijete je smješteno u sirotište, a kako mu se nije znalo podrijetlo, dali su mu ime i prezime po abecednom redu prema kojem se zapisuju djeca što tu dolaze: Oliver Twist.
Djeca u sirotištu odrastaju u užasnoj bijedi, prljavštini, gladi, a osoblje ih tuče za svaki neposluh. Osoblje potkrada ionako skromna sredstva što ih daje općina tako da život malih štićenika predstavlja pravu muku. Značajnu ulogu u tom sirotištu ima općinski pisar gospodin Bumble i upraviteljica od koje zavisi i pristizanje novca i prehranjivanje, a to znači da je tu neprekidno vladala glad.

Kad je jednom prilikom u dogovoru s drugom djecom Oliver zatražio još malo kaše, među osobljem je nastalo zaprepaštenje: kako se jedno takvo ništavno stvorenje usudi tražiti još hrane. Oliver je za tu nečuvenu drskost dobio silne batine i uprava ga se nastojala što prije riješiti. Tako je najprije bio predan na izučavanje dimnjačarskog zanata kod glupog i nasilnog dimnjačara Gamfielda, no ovaj je tako surovo postupao sa svojim naučnikom da su ga općinske vlasti vratile natrag u sirotište. Nakon toga odveden je pogrebniku Sowerberryju. Zbog svoga nježnog izgleda Oliver je pogrebniku donosio dobru zaradu na dječjim sprovodima, jer bi se građani raznježili do suza kad bi ga vidjeli kako ide za dječjim lijesom, no unatoč tome pogrebnik ga je držao u užasnoj bijedi: morao je spavati među lijesovima, a hranili su ga otpacima koji bi ostali psu. Na njega su bili ljubomorni grobarov pomoćnik, priglupi i nasilni Noa Clavpole i njegova djevojka Sarlota. Posebno ga je maltretirala gazdarica. Kada je jednom očajni Oliver napao Clavpolea (puno jačeg i starijeg), ovaj je toliko zapomagao da ga Oliver tuče i da ga hoće ubiti daje nesretni dječak ponovno dobio grdne batine. Opet je pobjegao jer se ni tu nije dalo izdržati. Više nije smio u sirotište, no ipak se potajno oprostio od svog smrtno bolesnog prijatelja Dicka i pošao u svijet.

Putem je susreo čudnog dječaka drskog ponašanja. Čudni dječak zvao se Jack Dawkins a nadimak mu je bio Varalica Prefriganko. Prefriganko ga dovodi u London, u strahovito zapušteni dio grada pun skitnica, lopova, pijanaca i prljavih kućerina s krčmama. Tu ga je upoznao s još čudnijim čovjekom, starim Židovom Faginom. Fagin ima bandu dječaka i odraslih kriminalaca. Kradu sve čega se domognu, a ne prezaju ni od ubojstava. Uz Prefriganka u bandi se još ističe Charles Bates. Njih dvojica zajedno »operiraju« po gradu i donose starom Faginu ukradene stvari koje ovaj dalje preprodaje, i uskoro počinju učiti Olivera lopovskom zanatu. Učenje djeluje tako zanimljivo da Oliver ne shvaća da je riječ o kriminalu. Za vrijeme jedne "operacije" policija gaje uhvatila i izvela pred sud. Optužen je za džeparenje premda nije bio kriv. Tu susreće uglednog starijeg gospodina Brownlowa koji će odigrati presudnu ulogu u njegovu kasnijem životu. Brownlow ga spašava od zatvora i odvodi svojoj kući i tu će Oliver proživjeti najljepše dane.

No Faginova ga banda otima i ponovno ga uvlači u kriminalne poslove. Opasni kriminalac William Sikes treba sitnog dječaka koji se može provući kroz mali prozor kako bi mu iznutra otvorio vrata kuće koju je namjeravao opljačkati. Sa Sikesom je i njegova djevojka Nancy, također članica Faginove bande, no ona je za razliku od ostalih uvidjela da Oliver jednostavno nije rođen za takve prljave poslove. Sikes prisiljava Olivera da ide u pljačku, grubo s njim postupa prijeteći da će ga ubiti, što bi i učinio da se dječak nije primirio. Pljačka ne uspijeva, Oliver je ranjen a Sikes ga ostavlja i bježi.

U međuvremenu se pojavljuje i tajanstveni, zlokobni Monks koji također traga za Oliverom. Kuća koju je Oliver trebao opljačkati pripadala je staroj gospođi Mavlie i njenoj usvojenoj kćerki Rose, sestri Oliverove majke. Stari gospodin Brownlow bio je veliki prijatelj Roseina oca. Sve to Oliver nije mogao ni naslutiti, a kamoli znati. Oliver se smilio djevojci te ga ona i njena pomajka njeguju, spašavaju ga od policije, lijepo s njim postupaju, a dječak osjeća prema djevojci neku privrženost koju ni sam ne zna objasniti. Dok se oporavljao, naišao je na užasnog Monksa koji ga uporno slijedi i traga za podacima o njemu. Monks je posjetio gospodina Bumblea koji je postao upravitelj sirotišta i kod njega pronašao dokaze da mu je Oliver polubrat jer mu je Bumble dao medaljon koji su ukrali Oliverovoj majci dok je bila na samrti.

Razbojnik Sikes skriva se poslije pljačke. Njeguje ga Nancy koja je u međuvremenu saznala kakva se mreža plete oko Olivera: Monks je platio Faginu da od Olivera napravi lopova i razbojnika koji će završiti u zatvoru. Tako bi Oliver izgubio nasljedstvo koje mu je otac oporučno ostavio, a ono bi pripalo Monksu kao djetetu istog oca, ali druge majke. Nancy odaje tajnu gospođici Rose, no za to saznaje Fagin, priopćava Sikesu da ih je sve odala policiji i Sikes na grozan način ubija Nancy. Nakon užasnog zločina policija traga za Sikesom, koji bježi sa svojim psom i sam svjestan kakvu je grozotu počinio. Gospođica Rose usko surađuje sa starim gospodinom Brownlowom koji pronalazi Monksa, razotkriva njegovu kriminalnu prošlost i nastojanje da upropasti Olivera. Sporazumijevaju se tako što Monks obećaje da više neće dirati u Olivera, a stari gospodin da ga naće prijaviti policiji.

Za Sikesom je organizirana potjera i razbojnik pogiba na užasan način. Fagin je osuđen na vješala, a ostatak bande je pohvatan. Gospodin Bumble uklonjen je s položaja upravitelja sirotišta, a na kraju je i sam kao beskućnik završio u ubožnici. Gospodin Brownlow posinio je Olivera koji je nastavio živjeti životom poštenog građanina, a njegov polubrat Monks otišao je u prekomorske zemlje.

Vrsta djela - Oliver Tivist socijalni je roman u kojem se realistično i na potresan način prikazuje sudbina dječaka Olivera Twista koji je prepušten nehumanim postupcima činovnika sirotinjskog doma i pogubnom utjecaju ološa s londonskih ulica.

O djelu - Radnja, zaplet i rasplet u Dickensovim romanima odvijaju se uglavnom prema klasičnim receptima. Glavni junak, koji je obično uzor kreposti i poštenja, prolazi kroz niz kušnji, hrabro se bori protiv svakojakih ljudskih mana i opačina i na kraju izlazi iz te borbe kao pobjednik, a ponajčešće se i ženi odabranicom svoga srca, koja je isto toliko dobra koliko i lijepa. Poročni i zli ljudi primjereno su kažnjeni, dobročinitelji nagrađeni. Ipak, premda obično unaprijed znamo kako će neki Dickensov roman završiti i kakva će sudbina snaći njegove junake, slika života koju je pisac naslikao uvjerljiva je i piastična.

Sve navedeno možemo naći u romanu "Oliver Twist", koji je napisan kao spoj tragičnih i melodramskih elemenata. On je zapravo literarna kritika društvene situacije, siromaštva, primitivnosti i oštar prosvjed protiv ustanova za djecu koje izrabljuju i muče djecu do iznemoglosti. Djelo nije samo kritika društva viktorijanske Engleske u doba industrijalizacije, već je to i galerija likova, od dobroćudnih plemića, prosjaka, beskućnika, lopova do nakaza i ubojica.

Tema i ideja - Tema romana je socijalna, što znači da roman ukazuje na određeni društveni problem. U ovom slučaju to su okolnosti života najsiromašnijeg i najnezaštićenijeg dijela engleskog društva - gradske djece koja odrastaju bez roditelja. Prikazujući životni put Olivera Twista od njegova rođenja u ubožnici preko odrastanja u groznim uvjetima sirotinjskog doma, sve do pada u ruke užasnom Faginu i konačnog oslobađanja svih muka, Charles Dickens je optužio englesko društvo 19. st. zbog licemjernog i neljudskog načina skrbi o siročadi koja su prepuštena samovolji nesposobnih i gramzivih činovnika.

Kompozicija - Oliver Twist ima vrlo razgranati! kompoziciju. Sastoji se od 51 poglavlja. Svako poglavlje ima na svom početku natuknice koje nagovještavaju što će se događati tako da pobuđuju čitateljevu radoznalost za ono što slijedi. U romanu se javlja mnoštvo likova a razgranata fabula sadrži mnoštvo epizodnih radnji. Sve epizode povezuje glavni lik Oliver Twist koji je neprekidno u smrtnoj opasnosti. U kompoziciju su vrlo vješto utkani sugestivni opisi interijera i eksterijera.

Mjesto i vrijeme - Radnja romana smještena je uglavnom u London i bližu okolicu tog golemoga grada. Gradski prostori kojima se kreću likovi i gdje se odvija glavnina radnje prljave su ulice, mračne zgradurine, zadimljene krčme; sve je sumorno i tamno, ulice su pune lopova, skitnica, probisvijeta, pijanaca, prostitutki, sirotinje. Sitni i krupni lopovi u tom sumornom svijetu osjećaju se kao ribe u vodi. Kad se radnja premjesti u otmjeniju gradsku četvrt ili u kuću kakvog uglednijeg građanina, pojavljuju se sasvim drukčije slike: uredni ljudi i žene, pristojno ophođenje, a tu i tamo pojavi se poneki lik tipičnog engleskog ekscentrika (osobenjaka) - starijeg gospodina osebujna rječnika i ponašanja i to unosi izvjesnu dozu humorističnosti u to ozračje ljepote, mira i sklada.

Sve to se zbiva u drugoj polovici 19. st. kada je Engleska bila najveća kolonijalna sila i kada su se golema bogatstva slijevala u London sa svih strana svijeta, a svaki imalo sposobniji Englez imao je u prekomorskim zemljama kakav posjed ili unosno zaposlenje.

Likovi - U romanu Oliver Tivist pojavljuje se mnoštvo likova. To je šarolik svijet skitnica, lopova, teških kriminalaca, uobraženih činovnika, gramzljivih žena, nesretne djece prepuštene ulici, skitnji i sitnim lopovlucima, fine gospode, nježnih osjećajnih dama, uglađenih engleskih džentlmena, simpatičnih staraca specifičnih navika. Mnogi od tih likova prikazani su i na humorističan način, tako da se ovaj roman u nekim svojim elementima može smatrati i humorističnim djelom.

Među humoristički prikazanim likovima izdvajaju se glupavi, tvrdoglavi i surovi dimnjačar Gamfield, drski i simpatični sitni lopov Prefriganko, uobraženi i blesavi Noa Clavpole sa svojom Sarlotom i još neki drugi.
Neki likovi, poput pisara Bumblea ili Fagina, koliko god da ima elemenata humorističnog u njihovu ponašanju i izgledu, nisu nimalo smiješni. Isuviše su opaki i zli - ta njihova tamna strana prevladava nad i ono malo smiješnog u njihovu ponašanju, odijevanju i karakteru.

Oliver Twist - središnji je lik romana. Nježan je, plavokos, bezazlen, naivan i poslušan. Unatoč zloj sudbini koja ga prati od samog rođenja i surovim životnim prilikama koje su ga bacile u svijet kriminalaca, on ostaje naivno bezazleno dijete. Jednostavno, nema u sebi ni trunke zla, ničega, čak ni podsvjesnog, što bi naginjalo prema kriminalu.

Oliver je dijete iz nesretne ljubavi. Njegov otac Edwin Leeford kao vrlo mlad pod silu oženio se nevoljenom djevojkom i s njom imao dijete. Taj Oliverov polubrat u romanu će se pojaviti pod imenom Monks, iako mu je pravo ime Edward Leeford. Budući da Oliverov otac i njegova žena žive u braku bez ljubavi, rastaju se i svatko odlazi na svoju stranu. Kasnije će se Oliverov otac istinski zaljubiti u mladu i nesretnu Agnesu Fleming, no nije ju mogao vjenčati dok ne dobije rastavu od prve žene. Agnes upada u nevolje, bježi od kuće kako bi spasila svoju čast jer treba roditi nezakonito dijete. Bježeći, dospjela je u ubožnicu gdje je rodila Olivera. Edwin Leeford se u međuvremenu teško razbolio i nije mogao pomoći svojoj Agnesi. Liječio se u Rimu i pred smrt je sastavio oporuku kojom pola svog imetka ostavlja nevjenčanoj supruzi Agnes, a drugu polovicu njenom djetetu. Ako se rodi dječak, dobit će nasljedstvo pod uvjetom da bude plemenit kao i njegova majka, tj. da ne okalja svoje ime za vrijeme svog maloljetstva nikakvim nečasnim činom, podlošću ili krivičnim djelom, kako je to učinio sin iz prvog braka. U oporuci je još podsjetio svoju voljenu Agnes na dan kad joj je dao medaljon i prsten na kojem je bilo urezano njeno ime i prazno mjesto za prezime kad se vjenčaju. Tog se medaljona i prstena dokopao Monks koji se već prije dočepao i oporuke i nastojao od Olivera stvoriti kriminalca kako bi njemu pripalo sve nasljedstvo. Monks nije uspio u svojim namjerama i na kraju Oliver postaje posinak gospodina Brownlowa, velikog prijatelja svoga oca, a upoznaje i majčinu sestru, tj. gospođicu Rose koja je također imala vrlo težak život, ali je zbog svoje plemenitosti sačuvala čistu dušu i dostojanstvo. Oliverova dobrota naslijeđena od majke konačno je nagrađena: nastavio je živjeti u sretnoj obitelji kao pošten građanin.

Fagin - je jedan od najstrašnijih likova romana. Dickens ga prikazuje kao Židova, jer su u određenim krugovima engleskoga društva toga doba bile žive predrasude o Židovima kao podmuklim i gramzivim trgovcima, prevarantima i vođama svjetskog kriminala. I sam njegov izgled je oduran: gdje je stajao star i smežuran Židov čije je lupeško i odvratno lice bilo zasjenjeno gustom riđom bradom i raz barušenom kosom. Odijelo od flanela bilo mu je sasvim masno, vrat razgolićen.

Fagin je i po fizičkom izgledu ružan, neuredan, zapušten, a kao čovjek je pokvaren do srži. Užasno je škrt. Kad se obraća jačima ili moćnijima od sebe veliki je laskavac i ulizica, a prema slabijima je okrutan i nemilosrdan. Organizirao je bandu dječaka koji za njega kradu sve što im dođe pod ruku: džepne rupčiće, novčarke, satove, nakit, knjige, vaze za cvijeće. Cesto s mlađim članovima bande vježba džeparenje: on glumi sumnjičavog i opreznog prolaznika, a dječaci mu moraju isprazniti džepove tako da on to ne osjeti. Organizira i pljačke većih razmjera kao i sitne otimačine za gluplje članove svoje bande: otimanje novaca djeci koje roditelji pošalju u kakvu kupovinu i slično.

Živi u vječnom strahu od policije i zatvora u koji na kraju i dospijeva. Osuđen je na vješala, a iščekujući smrt, poludio je od straha.

Jezik i stil - Roman je preveden s engleskog jezika, a preveo gaje naš poznati prevoditelj Zlatko Gorjan. Unatoč opisima mračnih strana ljudske prirode i oslikavanja londonskog podzemlja (svijet kriminala, zapuštena predgrađa, mračne krčme, prljave kućerine), pisac u roman unosi i puno humora, naročito na onim mjestima gdje želi prikazati nadute, ohole i uobražene tipove ili ekscentrične džentlmene, čime unosi više svjetla u dramatične i mračne događaje.

Osnovna misao: Pisac govori kako dječak koji nezna za svoje roditelje na kraju saznaje tko su oni, tj. dobro pobjeđuje zlo.

Bilješke tjekom čitanja:
- Od 5 - 50. str. - U tom dijelu opisuje se kada se rodio Oliver, kako je na porodu umrla njegova majka, a skoro i on. Olivera su odgojili u ubožnici, a kada mu je bilo deset godina išao je za šegrta.
- Od 50 - 100. str - Opisuje se kada je Oliver pobjegao iz svoga rodnoga grada i sedam dana pješačio do Londona. Tamo je našao mnogo prijatelja.
- Od 100 - 200. str. - U ovom dijelu najviše se opisuje težak život Olivera Twista u kojem je proživio razne nepravde prema sebi.
- Od 200 - 300. str. - Ponajviše se opisuje Oliverovo sudjelovanje u pljački u kojoj on uopće nije htio sudjelovati, a u njoj je i ranjen. Otišao je jednim ljudima koji su mu pomogli da se izliječi. On je njima bio jako zahvalan.
- Od 300 - 408. str. - Ovo je zadnji dio romana. U njemu je opisano Oliverovo odrastanje u zrelog muškarca. Događale su se provale, vješanja i ubojstva.

Dojmovi i kritike - Teško bi bilo naći nekog drugog pisca koji je imao oštrije oko da zapazi i najsitnije pojedinosti, i najsićušnije crte. Svi su njegovi prizori i likovi plastični, trodimenzionalni, vidimo ih pred sobom kao u životu. A sve je to začinjeno blagim, divnim, neodoljivim humorom. Taj humor, kojim je na juriš osvojio svoje sunarodnjake, javlja se od vremena do vremena u svakoj njegovoj knjizi i tjera čitatelja na smijeh, širok, zdrav i radostan.

Oliver Twist sadrži mnoge tipične oznake Dickensovih djela. Knjiga je privlačna za svakoga tko je prvi put uzme u ruke, a oni koji su je jednom već pročitali, naći će uvijek u njoj neka poglavlja, prizore i ulomke koje će rado prečitavati te jamačno nikad neće zaboraviti lica što se u njoj pojavljuju.

Mislim da se najugodnije i najsigurnije osjećao kad je pisao o djeci. I tu je bio pravi majstor. Najviše je kod njih volio i najbolje umio opisati njihovu prirodnost i nepokvarenost. I zaista, tko može ostati ravnodušan na sve one nesreće i zla što snalaze dobrog i naivnog dječaka Olivera od njegovih malih nogu? Dječaka kojega upoznajemo na njegov deveti rođendan, zatvorenog u spremištu ugljena, pa ga pratimo na naukovanju kod pogrebnika, gdje spava među ljesovima, sam kao u grobu, i koji i poslije, kad dođe u London, gotovo neprestano živi negdje između tamnice i groba. I kako da čitatelj ne zamrzi opakog i lukavog Fagina i njegova grubog i opasnog ortaka Sikesa, dva oličenja zla što nadopunjavaju jedan drugoga.

Ipak, htio bih napomenuti da se u Oliveru Twistu prvi put jasno očituje i jedna Dickensova slabost, a to je sklonost sentimentalnosti koja će mu u daljnjem književnom radu više štetiti nego koristiti. Katkad ni humor ne može odagnati plačan i otužan dojam izazvan u čitatelja.

________________________________

Charles Dickens rodio se u Landportu 1812. Srednja i "niža srednja" klasa (kako ih obično nazivaju Englezi), tj. državni činovnici, obrtnici, sitni trgovci itd. živjeli su prilično dobro. Siti, zadovoljni, divili su se britanskom imperiju. Ukratko, bili su to tipični malograđani koji nisu željeli nikakvih promjena, zadovoljni trenutačnim stanjem. U toj "nižoj srednoj klasi", u obitelji siromašnoga državnog činovnika, proveo je djetinjstvo Charles Dickens. Bio je drugo od osmero djece. Dojmovi koje je ponio iz djetinjstva ostali su mu u neizbrisivu sjećanju do kraja života i bili su presudni za njegov razvoj kao čovjeka i pisca. Rano je upoznao bijedu i neimaštinu. Dok je još bio dijete otac mu je zbog dugova dospio u zloglasni londonski zatvor Marshalesa. Posjećivao ga je s majkom i zauvijek zapamtio tu ružnu zgradu i jadnike koji su u njoj bili zatočeni. Obitelj je zapala u takvu bijedu da je i mali Charles morao prekinuti školovanje i zaposliti se kako svi skupa ne bi skapavali od gladi. Poslije je u svojim romanima oživio uspomene na to svoje jadno, prezreno djetinjstvo.

Godina 1836. značajna je u piščevu životu. Početkom te godine izlazi mu prva knjiga, Bozove skice, u kojoj je sabrao sve književne tekstove što ih je do sada napisao. Iste godine ženi se Catherinom Hogarth, kćerkom svoga prijatelja i novinskoga kolege. Izašao mu je i prvi mjesečni sveščić Posmrtnih spisa Pickwickova kluba, izvanrednog humorističnog romana. I dalje se nižu uspjesi, Oliver Twist, Život i doživljaji Nicholasa Nicklebyja, Stara prodavaonica rijetkosti, Barnabyjem Rudgeom, David Copperfield, Velika očekivanja i mnogi drugi.

Posljednji mu je završeni roman Naš zajednički prijatelj. Smrt ga je zatekla dok je pisao Tajnu Edwina Droodea, u pedeset i devetoj godini, 1871. godine.

Charles Dickens - Božćna priča 

Charles Dickens - Velika očekivanja