Bertolt Brecht - Kavkaski put kredom lektira

Bertolt Brecht - Kavkaski put kredom

Bertolt Brecht - Kavkaski put kredom

 

O djelu - Djelo je napisao Bertolt Brecht, univerzalni genij, dramaturg, pisac i pjesnik, režiser i teoretičar kazališta. Zaslužuje posebno priznanje jer se njegove drame gledaju i danas u kazalištima širem svijeta. Osnovne ideje njegovih djela kreću se u znaku socijalizma, pacifizma i internacionalizma. Njegov sarkastičan stil, koji ga nikad ne napušta u djelima, javlja se s toplim suosjećanjem prema siromašnima i slabima. U izgradnji svoga stila služio se tekovinama i temama od najstarije do moderne književnosti Djelo se sastoji od šest manjih dijelova, a obuhvaća gotovo osamdesetak likova.

 

1. dio – Spor do doline

Među ruševinama kavkavskog sela sjede žene i stariji muškarci, te nekoliko vojnika. Piju vino, puše i razgovaraju o ljepoti svojih sela te o dobrim, ali sad već gotovo zaboravljenih života. Oni su iz sela Galinsk i Rosa Luxemburg. Sanjaju povratak na svoje ognjište. Na kraju ovog dijela pisac objašnjava temu stare priče Krug kredom koja će se odigrati u izmjenjenom obliku.

 

2. dio – Aristokratsko dijete

U početku nam pisac na ironičan način opisuje stvarnost. Opisuje nam kako gubernatora više zabrinjava ručak i posjet graditelja za uljepšavanje njegova nego ratna izvješća o poginulima i blizini ratnog bojišta. Dolazi do uzbune, kad se gubernator suočava sa istinom svejedno mu je za sve, glavno da mu glava ostane čitava. Simon ima zadatak čuvati gubernatorovu ženu, on je zaljubljen u njezinu sluškinju Grušu koju je u tom nesretnom trenutku zaprosio. Gubernatorica se sprema na bijeg pred neprijateljima. U nemogućnosti da uzme svu željenu prtljagu brine se za ono što će uzeti. Nakon dugog premišljanja bježi zajedno sa slugama, a ostavlja svog sina Mihajla i jadnu Grušu. Gruša namjerava također pobjeći, odlazi po stvari, ali ne može ostaviti samo dijete pa ostaje s njim.

 

3. dio – Bijeg u sjeverne planine

Gruša bježi prema sjeveru sa dijetetom. Pokušava mu naći prenočišće tj. utočište jer se ona mora vratiti svom zaručniku. Pokušava ga ostaviti jednoj seljanki no ona u strahu za svojim životom izdaje Grušu. Gruša odlazi i nastavlja put prema planini. Prelazi preko uništenog mosta, te se ruga oklopnjacima koji nisu bili u mogućnosti prelaska mosta. Ispod je bio velik ponor. Pokušala se spetljati sa plemićima ali joj nije uspjelo zbog žuljeva na rukama.

 

4. dio – U planinama na sjeveru

Gruša odlazi svom bratu, koji se već oženio, a kako je živio na selu gdje je bilo mnogo ogovaranja Gruša nije mogla više ostati. Njezin brat dogovorio se sa starom ženom koja je imala sina na smrtnoj postelji da će on oženiti Grušu, ali to ne bio pravi brak već samo na papiru u korist oboje. Gruša ni itko drugi nije znao da Jusup, Grušin muž, samo glumi bolest. Prošlo je već nekoliko mjeseci kada je Gruša srela Simona. On joj nije dao priliku da razjasni svoju situaciju, te je sve pogrešno shvatio. Tada su došli oklopnici i uzeli Mihajla, smatrajući da je on sin gubernatora. Gruša je bila nervozna, pošla je u grad zaboravljajući opasnost od optužbe što je udarila jednog od oklopnika.

 

5. dio – Pripovijest o sucu

Sudac Azdah zapravo i nije bio pravi sudac, već također jedan od optuženika jako sretne ruke. Kako nisu bili zadovoljni starim sucem za kojeg kažu da je dosadan čovjek, Azdah je kao kaznu morao vršiti dužnost suca. Pomogao je u svojoj dužnosti siromašnima, a kažnjavao bogate. On je bio prvobitno optužen da je započeo rat, ali on je samo vršio dužnost vrhovnog zapovjednika. Na kraju ulomka njemu se obratila gubernatorova žena Natela koja zahtijeva da sluškinju koja je odvela njezina sina Mihajla optuži na smrt. Azdah obećava da će joj odsijeći glavu.

 

6. dio – Krug kredom

Gruša dolazi na sud, nadajući se da će izboriti za Mihaila. Natela ne želi sina zato jer su joj ga uzeli ili zato što joj nedostaje već zato što bez njega ne može uživati u bogatstvu pokojnog muža. Suočavaju se Gruša i Natela, ali napetost se sve više povećava kada dođe do potrage za sucem Azdahom koji je pobjegao. Kad su ga našli, uzeli su mu sudačko odijelo te su ga htjeli objesiti. No dolazi glasnik Velikog kneza koji je odlučio imenovati novog suca Azdaha. Mučenje prestaje, a Azdah preuzima nanovo ulogu suca. Nakon dugog razmišljanja o slučaju, Azdah presuđuje u korist Gruše, te rastavlja Grušu i njezinog muža. Simon prihvaća Grušu i Mihajla.

 

Zaključak - Djelo ima sretan završetak, odnosno pozitivci pobjeđuju negativce. Azdah je te noći nestao, ali je još dugo to vrijeme ostalo zapamćeno u gruzijskom narodu kao vrijeme pravednog suđenja. Djelo zapravo predstavlja dramu napisanu po likovima, daje dojam kazališta. Djelo je ponuđeno zapravo iskrenom majčinskom ljubavi, a poruka pisca je da nije važno što imaš i da ne mariš da li ćeš sve to izgubiti, već je važno ono što njeguješ i za što će uslijediti borba te strah prema gubitku.

________________________________

 

Bertolt Brecht je rođen u Augsburgu (Bavarska) 1898. u buržoaskoj porodici. Prve svoje tekstove je objavio 1914. godine za vreme studija filozofije i medicine. Godine 1918, na kraju Prvog svetskog rata, napisao je svoju prvu dramu Baal. Sledile su drame Bubnjevi u noći 1919. i U džungli gradova1921. Sve tri su izražavale njegove anarhističke stavove.

 

Godine 1924. pridružio se Nemačkom teatru u Berlinu (Deutsches Theater) (tada pod upravom Maksa Rajnharta) i upoznao glumicu Helenu Vajgl. Pisao je političke drame. Veliki uspeh je postigao 1928. kada je napisao Operu za tri groša (muziku je komponovao Kurt Vajl), jedan od najvećih muzičkih uspeha u doba Vajmarske republike.

 

Oženio se sa glumicom, Helenom Vajgl, i postao marksista. Jačanje nacizma u Nemačkoj, gde su njegova dela zabranjena i spaljivana, naterala su ga da ode u egzil 1933. Prošao je Evropu (Danska, Finska, Rusija), pre nego što je stigao u SAD, u Kaliforniju. Zbog marksističkih ideja, napustio je SAD 1947. Tokom ovog perioda, napisao je dosta drama, uključujući Galilejev život, Majka hrabrost i njena deca, Zadrživi uspon Artura Uija, Kavkaski krug kredom i Mali organon za teatar gde je teorijski obrazložio svoje shvatanje teatra.

 

Definitivno se nastanio u Berlinu 1949, gde je bio upravnik Berliner ansambla. Predstave su ilustrovale njegove socijalističke ideje. Osnovao je marksistički pokret Epski teatar. Podržavao je diktatorski režim Valtera Ulbrihta i cinično poručio kritičarima: Ako narod loše misli, promenite narod!. Postao je omiljena ličnost režima u NDR i dodeljena mu je Lenjinova nagrada za mir 1955. Umro je u Berlinu 14. avgusta 1956.

 

Brecht je smatrao da pozoriste treba da bude mesto u koje gledalac dolazi po informacije, pa u tom smislu, ono ima naucni karakter, jer naucno objasnjava covekovo ponasanje. To je teatar koji treba da poducava, a ne da slusi zanosenju narodnih masa. Bilo kako bilo, neko ga moze smatrati politciki angazovanim piscem, ali to zapravo i nije tako tacno kada se uzme u obzir vreme u kome je on ziveo i sve patnje kroz koje je prosao, kao i cinjenica da je bio izrazeni antifasista. U pozoristu je ostavio veliki trag kao kompletna pozorisna licnost – kao pisac, teoreticar i reditelj. Na osnovu njegovog rada otvorene su mnoge plodne rasprave koje su doprinele prevazilazenju starih shema i prodoru novog pozorsita.

 

Za Brechta je teatar mjesto političkog prosvjetljenja i agitacije: On radi na razvoju novih oblika kazališta koje gledatelje treba potaknuti na razmišljanje i djelovanje. Takav teatar jest epski teatar, a V - efekt (Verfremdungseffekt) njegovo je osnovno sredstvo i tehnika. V - efekt znači razbijanje prepreka između publike i glumaca, kao i ideje da prvi moraju biti pasivni, a drugi aktivni. Poznate se stvari pri tome predstavljaju u novom svjetlu te tako upućuju na kontradiktornu stvarnost, dok se radnja putem komentara i songova prekida, što kod gledatelja uništava svaku iluziju.

 

Brechtova nemilosrdna i gorka poruga prema modernom društvu znala je ići do totalne redukcije čovjekove stvarnosti na četiri osnovne funkcije: jesti, bludničiti, mlatiti i pijančevati. Po smionosti svojega izraza, snazi eksperimenata i strastvenosti angažmana, Bertolt Brecht najistaknutiji je njemački dramatičar 20. stoljeća.

 

Bertolt Brecht - Majka Courage i njezina djeca

loading...
4 glasova
Koristilo vam je ovo prepričavanje? Kliknite like
ili podelite sa prijateljima

Postavite ovu prepričanu lektiru na Vaš sajt ili forum

Link
Za web stranicu
Za forum
Nazad Bertolt Brecht - Kavkaski put kredom

Najbolji citati

Najpopularnije lektire RSS

Ivo Andrić - Prokleta avlija

Ivo Andrić - Prokleta avlija   Vrsta djela - romanVrijeme radnje - neodređeno, turska okupacijaMjesto radnje - turski zatvorTema djela - život zatvorenika… >

William Shakespeare - Hamlet

William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet   Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >

Dobrica Ćosić - Koreni

Dobrica Ćosić - Koreni   Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >

Meša Selimović - Derviš i smrt

Meša Selimović - Derviš i smrt   Ovo je priča o pokušajima derviša Ahmeda Nurudina, šejha mevlevijskog reda, za vrijeme Otomanske vladavine u… >

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera Johan Volfgang Gete - Patnje mladog Werthera   Mladi pravnik Werther dolazi u gradić u koji ga je poslala… >

Lektire na društvenim mrežama

Lajkuj Lektire.me na Facebook-u